„FALAT ZEMLJE ŠTERA IMA DUŠU... ”
„FALAT ZEMLJE ŠTERA IMA DUŠU... ”
Virtualna izložba povodom 95. godišnjice rođenja Ljuboslava Ljube Kuntarića (1925. Čakovec – 2016. Volosko)
♪♫♪... Ljuboslav Ljubo Kuntarić (1925. – 2016.)
♪♫♪...Memorijalna zbirka
Ljubo Kuntarić
Ljubo Kuntarić
Muzej Međimurja Čakovec nesumnjivo je svjestan svog bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa i što ono predstavlja za nacionalnu glazbenu povijest, a upravo je Muzeju povjerena briga i čuvanje baštine Ljube Kuntarića. U srpnju 2017. godine preuzet je prvi dio ostavštine čakovečkog skladatelja i to zahvaljujući kćeri skladatelja, Đurđici Eržišnik. Temeljem donacije te iste godine osnovala se nova memorijalna zbirka Kulturno-povijesnog odjela pod nazivom Memorijalna zbirka Ljubo Kuntarić.
Zbirka sadrži originalne notne zapise, partiture, bilješke, pisma, plakate, pozivnice i programske knjižice glazbeno-scenskih djela, audio i video zapise, brojne nagrade, pehare, povelje, diplome, zahvalnice i priznanja za doprinos glazbenoj kulturi, fotografije i osobne predmete te dokumentaciju vezanu uz građevinsku struku.
U srpnju 2019. godine u dogovoru s obitelji preuzet je i drugi dio ostavštine te je fundus proširen za još nekoliko originalnih notnih zapisa, priznanja te mnogobrojnih obiteljskih fotografija i osobnih predmeta. Te iste godine, zahvaljujući sestri skladatelja, Mariji Antoš rođ. Kuntarić u Muzej su preuzeti brojni osobni predmeti obitelji Kuntarić koji svjedoče o obiteljskoj povijesti. Donacija nije konačna, u dogovoru s obitelji muzejski će se fundus i dalje povećavati.
Novoosnovanoj zbirci Muzej daje na važnosti i značaju kao važnu potrebu u propagiranju međimurske kulturne baštine koja zaslužuje biti od interesa za Republiku Hrvatsku. Prilog tomu ide i činjenica da čakovečki skladatelj svojim djelovanjem obilježio naše tri županije. Rođen je u Međimurskoj, skladateljske korake započeo u istoj te nastavio u Požeško – slavonskoj, a svoj glazbeni vrhunac ostvario u Primorsko – goranskoj županiji.
Značajna je nadopuna ostalim memorijalnim zbirkama međimurskih ličnosti Muzeja čiji su opusi važan dio kulturne baštine. Spomenuto odražava našu sakupljačku politiku koja nalaže da se sabiru, čuvaju, istražuju i prezentiraju predmeti vezani uz zaslužne i priznate Čakovčance i Međimurce.
Ova muzejsko-galerijska djelatnost te programi digitalizacije muzejske građe i sustavne zaštite muzejskog fundusa koji su joj prethodili, pripremni su materijali za budući stalni postav Muzeja Međimurja Čakovec.
Zbirka sadrži originalne notne zapise, partiture, bilješke, pisma, plakate, pozivnice i programske knjižice glazbeno-scenskih djela, audio i video zapise, brojne nagrade, pehare, povelje, diplome, zahvalnice i priznanja za doprinos glazbenoj kulturi, fotografije i osobne predmete te dokumentaciju vezanu uz građevinsku struku.
U srpnju 2019. godine u dogovoru s obitelji preuzet je i drugi dio ostavštine te je fundus proširen za još nekoliko originalnih notnih zapisa, priznanja te mnogobrojnih obiteljskih fotografija i osobnih predmeta. Te iste godine, zahvaljujući sestri skladatelja, Mariji Antoš rođ. Kuntarić u Muzej su preuzeti brojni osobni predmeti obitelji Kuntarić koji svjedoče o obiteljskoj povijesti. Donacija nije konačna, u dogovoru s obitelji muzejski će se fundus i dalje povećavati.
Novoosnovanoj zbirci Muzej daje na važnosti i značaju kao važnu potrebu u propagiranju međimurske kulturne baštine koja zaslužuje biti od interesa za Republiku Hrvatsku. Prilog tomu ide i činjenica da čakovečki skladatelj svojim djelovanjem obilježio naše tri županije. Rođen je u Međimurskoj, skladateljske korake započeo u istoj te nastavio u Požeško – slavonskoj, a svoj glazbeni vrhunac ostvario u Primorsko – goranskoj županiji.
Značajna je nadopuna ostalim memorijalnim zbirkama međimurskih ličnosti Muzeja čiji su opusi važan dio kulturne baštine. Spomenuto odražava našu sakupljačku politiku koja nalaže da se sabiru, čuvaju, istražuju i prezentiraju predmeti vezani uz zaslužne i priznate Čakovčance i Međimurce.
Ova muzejsko-galerijska djelatnost te programi digitalizacije muzejske građe i sustavne zaštite muzejskog fundusa koji su joj prethodili, pripremni su materijali za budući stalni postav Muzeja Međimurja Čakovec.
♪♫♪... Ljuboslav Ljubo Kuntarić (1925. – 2016.)
Ljuboslav Ljubo Kuntarić bio je proslavljeni hrvatski glazbenik, skladatelj, inženjer hidrogradnje, laureat brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture. Rođen je 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu gdje je i započeo svoje glazbeno školovanje. Nastavio ga u Varaždinu i Požegi, a završio u Zagrebu uz studij građevinarstva na zagrebačkom Tehničkom fakultetu. Svoju ranu mladost proveo je u turbulentnom političkom razdoblju, kada su mađarske vlasti zauzele Međimurje te završio u Požegi, rodnom kraju svojih baka i djedova. Prve ozbiljnije kompozicije ostvario je u Požegi početkom četrdesetih godina 20. stoljeća, a nastavio pod mentorskom palicom iskusnih glazbenika Rudolfa Matza i Albe Vidakovića u Zagrebu.
Nakon školovanja u Zagrebu seli u Sjeverno primorje te se odmiče od tadašnjeg glazbenog središta. Kao inženjer građevinskog smjera hidrosanitarne struke zaslužan je za ubrzani razvoj turizma u sjevernom primorju i Istri od početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Stacionirao se u Voloskom kraj Opatije gdje je živio do svoje smrti 2016. godine. Iako je po struci bio građevinski inženjer, njegov najveći poriv i ljubav ipak je bila glazba.
Oaza glazbenog stvaralaštva sadrži sve od skladbi za djecu, klapskih, zborskih i koncertnih pjesmi, preko scenske i filmske glazbe, duhovne glazbe do popularnih zabavnih melodija, uz instrumentalnu ili vokalnu pratnju. Napisao je više od 2000 zabavnih melodija s 45 festivalskih nagrada, više od 150 dječjih pjesama, preko 700 sakralnih i 170 klapskih skladbi te 20-tak scenskih djela.
Osim glazbenih i građevinskih, imao je i drugih životnih interesa i zanimacija. Bio je pasionirani numizmatičar i sakupljač razglednica.
Prema količini građe koja se nalazi u muzejskom fundusu, radi se o zavidnom broju notnih zapisa koje je skladao do zadnjeg dana, do 92. godine života. Umro je 4. listopada 2016. godine u Voloskom.
Prema količini građe koja se nalazi u muzejskom fundusu, radi se o zavidnom broju notnih zapisa koje je skladao do zadnjeg dana, do 92. godine života. Umro je 4. listopada 2016. godine u Voloskom.
Obitelj Kuntarić u Čakovcu 1931. godine (izvor: fundus MMČ)
Ljubo Kuntarić kao dijete (izvor: fundus MMČ)
Obitelj Kuntarić 1960. godine – otac Ljuboslav, majka Olga, sin Ljubo te sestre Marija i Olga (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...prvih sedamnaest godina u rodnom gradu Čakovcu
Ljuboslav Ljubo Kuntarić potječe iz ugledne intelektualne obitelji, rodom iz Požege, poznate po kulturnom, društvenom i prosvjetnom radu u Međimurju i Požegi. Njegov otac, prof. Ljuboslav Kuntarić (1898.-1988.) bio je profesor hrvatskog jezika i povijesti u čakovečkoj Učiteljskoj školi (Preparandija), a majka Olga rođ. Petelka nastavnica ručnog rada te učiteljica na Vježbaonici iste. Djed, prof. Maksimilijan – Makso Kuntarić (1867-1932) bio je direktor Gimnazije u Požegi, jedne od najstarijih hrvatskih gimnazija. Ugledni intelektualci obitelji Kuntarić bili su još dr. Zlatko Kuntarić (1900-1979), odvjetnik Katoličke crkve i zagovaratelj katoličkog lista te poznati katolički publicist, dr. Đuro Kuntarić (1893-1983), oboje stričevi čakovečkog skladatelja.
Fotografija obitelji Kuntarić iz 1928. godine (izvor: fundus MMČ)
Početkom dvadesetih godina 20. stoljeća obitelj Kuntarić je iz Požege doselila u Čakovec. Obiteljsku kuću izgradili u nekadašnjoj Tirševoj ulici (Tirševa 4), danas ulica Augusta Cesarca u Čakovcu. Dvorište obitelji Kuntarić naslanjalo se na kompleks zemljišta Učiteljske škole, na kojem je Kuntarić provodio svoje rano djetinjstvo.
Obitelj Kuntarić tridesetih godina 20. stoljeća u dvorištu obiteljske kuće u Čakovcu (izvor: fundus MMČ)
U Čakovcu je završio četiri razreda osnovne škole, u pučkoj školi i vježbaonici Preparandije. Od sedme godine života učio je svirati klavir kod gospođe Šmit u Čakovcu. Već je 1938. godine, kao trinaestogodišnjak, počeo skladati svoje prve kompozicije za klavir, romanse pisane u S-molu. Prema njegovim zapisima, bile su to uglavnom kompozicije nalik starim ruskim romansama (''SONJ'').
Kraći period, školu je pohađao u Varaždinu gdje je usporedno s Gimnazijom, polazio Muzičku školu u Varaždinu kod prof. Vladimira Gerčana te glazbenog pedagoga Marijana Zubera svirajući klavir.
Prvih sedamnaest godina u Čakovcu autor je uvijek isticao kao najljepše doba njegova života. Provodio je vrijeme na čakovečkim ulicama tražeći inspiraciju, upijajući prirodne ljepote međimurskog kraja koje je kasnije pretočio u vlastite kompozicije. Kako je njegova obitelj bila dosta povezana s franjevačkim samostanom u Čakovcu, tu započinju i njegovi prvi susreti sa zvucima duhovne glazbe.
Razglednica grada Čakovca iz 1918. godine, rodnog grada skladatelja (izvor: fundus MMČ)
Društveni i kulturni život toga vremena u Čakovcu bio je intenzivan, raznolik i bogat. Prikazivale su se mnoge operne predstave, aktivni su bili mnogi pjevački zborovi, a lokalni jazz sastavi svirali su tadašnjoj kavani Royal. Prema njegovim memoarima, vikendima je tamo svirao glasovir u zabavnom jazz orkestru za ples. Već se tada moglo naslutiti da će njegova buduća opredijeljenost prema glazbi biti široka.
Razglednica čakovečke kavane Royal (izvor: fundus MMČ)
Bez obzira na kulturno i političko usmjerenje porodice, zanimljivo je da u obitelji Kuntarić nitko nije bio muzičar. Pretpostavlja se da je talent i muzikalnost Ljubo naslijedio s majčine loze obitelji Petekla koja po prezimenu vuče češke korijene.
Skladatelj Ljubo Kuntarić u mlađim danima sa sestrama Marijom i Olgom (izvor: fundus MMČ)
Zbog ratnih događanja, obitelj Kuntarić je u proljeće 1941. godine bila prisiljena napustiti Međimurje. Nastava na Učiteljskoj školi tada je bila prekinuta te je Kuntarić kao i ostali dobio tzv. ''spomen-svjedodžbu NDH''.
Razglednica Učiteljske škole u Čakovcu (Preparandije) iz 1906. godine (izvor: fundus MMČ)
Bilo mu je tek šesnaest godina kada je s obitelji doselio natrag u Požegu, domovinu svoga oca i djeda, gdje je 1944. godine i maturirao. U Gimnaziji koju je pohađao počeo je pokazivati sklonosti za matematičke vještine, što je na kraju rezultiralo upisom na Tehnički fakultet u Zagrebu.
♪♫♪...mladost u slavonskoj Požegi
Glazbenu naobrazbu, započetu u Čakovcu i Varaždinu, nastavio je u Požegi kod kapelnika Vojteha Štetke.
Osim klavira, Kuntarić je učio svirati violinu, flautu, a glazbenu domenu proširio je na harmoniju i polifoniju.
Nakon završetka velike mature te iste godine, Ljubo je bio unovačen u Hrvatsko domobranstvo, gdje je uglavnom radio kao zapisničar po vojnim skladištima.
Osim klavira, Kuntarić je učio svirati violinu, flautu, a glazbenu domenu proširio je na harmoniju i polifoniju.
Nakon završetka velike mature te iste godine, Ljubo je bio unovačen u Hrvatsko domobranstvo, gdje je uglavnom radio kao zapisničar po vojnim skladištima.
Ljuboslav Ljubo Kuntarić kao mladić 1953. godine (izvor: fundus MMČ)
Tijekom studija od 1945. do 1951. godine Ljubo se počeo dokazivati i kao skladatelj zabavne glazbe. U Požegi za ratnih godina 1943. godine napisao je svoj prvi šlagerski hit počeo Ti ni ne slutiš, posvećen mladenačkoj simpatiji Ljubici Šajnović. Upravo mu je preko radijskih frekvencija 22. ožujka 1945. godine pušten prvi šlager kojeg je otpjevao Andrija Konc, jedan od aktualnih pjevača tadašnjice. Ta specifična glazba u ritmu tanga predstavlja prepoznatljiv primjer Kuntarićeva pristupa šlagerskoj formi koju je usavršio do 1953. godine.
Notni zapis Kuntarićeve melodije Ti ni ne slutiš iz operete Hotel maestral za koju je 1943. godine napisao melodiju i tekst (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...kompozitor među građevinarima, građevinar među kompozitorima
Diploma zagrebačkog Tehničkog fakulteta – Ljubo Kuntarić inženjer (izvor: fundus MMČ)
Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, Kuntarić upisuje građevinski smjer na Tehničkom fakultetu u Zagrebu kojeg je 27. lipnja 1951. godine završio (diplomski rad na temu kanalizacija u Makarskoj kod prof. Rudolfa Broza) te stekao diplomu inženjera hidro-sanitarne struke. Ubrzo nakon toga sa suprugom Ljerkom (rođ. Pinjuh) dobio je sina Mladena (rođ. 1951.) i kćer Đurđicu (rođ.1953.).
U zadnjoj godini studija crkveno se vjenčao u Derventi, 22. listopada 1950. godine sa Ljerkom Pinjuh. (izvor: fundus MMČ)
Zbog posla, 1951. godine, sa svojom je obitelji odselio u Volosko kraj Opatije, područje mnogobrojnih hotela kojima je trebala hitna turistička modernizacija. Prvotno se zaposlio u poduzeću Istarski vodovod sa sjedištem u Opatiji, a kasnije i u poduzeću Instaler u Rijeci.
Od 1959. godine radio je u tvrtki Opatija-Projekt, unutar koje je osnovao Hidro-sanitarni odjel. Tada je modernizirao preko osamdesetak hotela te uveo biološka pročišćavanja otpadnih voda čime je riješio problematiku kanalizacije za dalmatinsko i primorsko-goransko područje, ali i kontinentalno područje.
Od 1959. godine radio je u tvrtki Opatija-Projekt, unutar koje je osnovao Hidro-sanitarni odjel. Tada je modernizirao preko osamdesetak hotela te uveo biološka pročišćavanja otpadnih voda čime je riješio problematiku kanalizacije za dalmatinsko i primorsko-goransko područje, ali i kontinentalno područje.
Fotografija obiteljske kuće u Voloskom kraj Opatije gdje je živio od 1951. godine (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪... naobrazba kod profesionalnih glazbenika Rudolfa Matza i Albe Vidakovića
Usporedno sa studijem u Zagrebu, nastavio je glazbeno obrazovanje kod uglednog orkestralnog glazbenika, prof. Rudolfa Matza (1901. – 1988.) kod kojeg je učio strogu harmoniju i kontrapunkt, instrumentaciju, kompoziciju i muzičke forme.
Tijekom studija Kuntarić je živio od stipendije, a glavni prihod mu je bio od pisanja partitura i instrumentiranja za manje zagrebačke zborove i orkestre. Time je plaćao satove profesoru Matzu te se školovao za inženjera.
Uspješnost budućeg skladatelja govori o tome da mu posljednju godinu Matz nije uzimao honorar rekavši: ''Sad smo mi kolege skladatelji''. Tada su, prema prijedlogu prof. Rudolfa Matza nastale Kuntarićeve pjesme Melodija i ples te Duhački kvintet – suite za veliki simfonijski orkestar.
Rukom pisani notni zapis Mala suita za duhački kvintet kojeg je Kuntarić napisao za vrijeme školovanja kod prof. Matza (izvor: fundus MMČ)
Rukom pisani notni zapis Melodija i ples iz 1946. godine kojeg je Kuntarić napisao za vrijeme školovanja kod prof. Matza (izvor: fundus MMČ)
Kasnije ga je prof. Matz uputio k Albi Vidakoviću (1914. – 1964.), muzikologu i osnivaču Instituta za crkvenu glazbu koji je ostavio duboki trag u Kuntarićevu životu i stvaralaštvu duhovnog usmjerenja.
Narednih četiri godine Ljubo je nastavio harmoniju, kontrapunkt te glazbene forme, iako je i dalje kod prof. Matza proučavao instrumentaciju, kompoziciju te muzičke forme.
Narednih četiri godine Ljubo je nastavio harmoniju, kontrapunkt te glazbene forme, iako je i dalje kod prof. Matza proučavao instrumentaciju, kompoziciju te muzičke forme.
Kao student napisao je melodiju za Tragovima velegrada iz 1949. godine, koncipirana s elementima jazz glazbe (izvor: fundus MMČ)
Nakon diplome, uzimajući u obzir posao inženjera i obiteljski život, Albe Vidaković sugerirao mu je sljedeće: ''Nemoj za sada skladati ozbiljnu glazbu, jer kao inženjer i obiteljski čovjek nećeš imati dovoljno vremena za skladanje. Bit ćeš uvijek među posljednjima, u ozbiljnoj muzici. Komponiraj ti zabavnu glazbu, pa češ biti među prvima.'' Savjet se pokazao istinitim jer je idućih petnaestak godina Ljubo Kuntarić bio na vrhu glazbene baštine zabavne melodije.
Godina početka njegovog studija, 1945. uzima se kao okosnica i polazište uspona njegove glazbene karijere. Tadašnja najveća diskografska kuća Jugoton, 1945. godine snimila mu je tvrdu ploču sa tangom Ti ni ne slutiš u njegovoj instrumentaciji te interpretaciji Ive Robića čija karijera započinje upravo skladbama Ljube Kuntarića.
Veliku ulogu u popularizaciji zabavne glazbe imala je zagrebačka naklada Albini štampajući notna izdanja s natpisom kompozitora i slikama pjevača na naslovnoj strani (izvor: fundus MMČ)
Obzirom da se često u medijima spominje fraza kojom se nekako obilježila njegova struka - kompozitor među građevinarima, građevinar među kompozitorima, zanimljivo je da je njegova skladateljska karijera bila znatno dulja od inženjerske. Počela je puno prije i trajala je do zadnjeg dana, njegove smrti u 92. godini.
Podsjetnica skladatelja i inženjera Ljube Kuntarića (izvor: fundus MMČ)
...oaza glazbenog stvaralaštva preko sedamdeset godina
Njegova stvaralačka raznolikost, eksperimentiranje i traženje u različitim glazbenim žanrovima iznjedrila su toliki, zavidan, broj notnih zapisa nastalih u periodu od 1943. do 2016. godine. Težio je osobnom cilju, da glazba bude melodijski jasna i da je puk može pjevati.
RAZDOBLJE FESTIVALSKE GLAZBE (1943. – 1974.)
Festivalske melodije – ”Ta tvoja ruka mala”, “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Autobus Calypso”, “U nedilju Ane”, “Ko biseri sjajni”, “Fešta na palubi”,“Bez jedra i vjetra”, “Barba Frane”...
Festivalske melodije – ”Ta tvoja ruka mala”, “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Autobus Calypso”, “U nedilju Ane”, “Ko biseri sjajni”, “Fešta na palubi”,“Bez jedra i vjetra”, “Barba Frane”...
GLAZBENO- SCENSKO STVARALAŠTVO I GLAZBA ZA FILMOVE (1959. – 1984.)
Opere, operete i mjuzikali - “Karolina Riječka”, “Tata, udajem se za crnca”, “Na lijepom plavom Jadranu”, “Afera u metropoli”,“Hotel maestral”, “Skandal u Parizu”, “Do viđenja, Lelijo”, “Ljubav i žena kroz sva vremena”, “Tri srca”, “Buba” ”Zlatarevo zlato”, “Drugo Uskrsnuće”, ...
Kazališno stvaralaštvo – “Veli Jože”, “Omedeto” ...
Filmska glazba – ”Sretan put”, ”Zamagljen prozor” i ”Ti si priča srca moga” ...
Dječji mjuzikli – ”Ružno pače”, ”Brod nad kojim nisu letjeli galebovi” , ”Nevidljivo ruho”...
Opere, operete i mjuzikali - “Karolina Riječka”, “Tata, udajem se za crnca”, “Na lijepom plavom Jadranu”, “Afera u metropoli”,“Hotel maestral”, “Skandal u Parizu”, “Do viđenja, Lelijo”, “Ljubav i žena kroz sva vremena”, “Tri srca”, “Buba” ”Zlatarevo zlato”, “Drugo Uskrsnuće”, ...
Kazališno stvaralaštvo – “Veli Jože”, “Omedeto” ...
Filmska glazba – ”Sretan put”, ”Zamagljen prozor” i ”Ti si priča srca moga” ...
Dječji mjuzikli – ”Ružno pače”, ”Brod nad kojim nisu letjeli galebovi” , ”Nevidljivo ruho”...
SVJETOVNA GLAZBA (1941. – 2016.)
Komorne skladbe – ”Melodija i ples”, ”Concertino za gudački instrument”, ”Božićni ugođaji”, ”Na obalama Bosne”, ”Tragovima velegrada”...
Klapske skladbe – ”Zmajevka”, ”Njivice moje”, ”Šjora Dome”, ”Volosko”, ”Partil sam”, ”Spomenici tvome nikome ne lažu”...
Zborske skladbe – ”Bašćanska ploča”, ”Pepetovka barka mala”, ”Pjesme Voloskom”, ”Moje primorje”, ”Putujući Slavonijom”, ”Čavjanska himna”...
Skladbe za djecu – ”Pustite leptire”, ”Moja pjesmica”, ”Kolo”, ”Proljeće”, ”Snjegović”, ”Uspavanska lutkici”, ”Grobnišćino lipi moj kraju”, ”Val i pišćaci”, ”Moja pjesmica”...
Koncertne pjesme – Domoljubne (”Hrvatskoj majci”, ”Moj prijatelj mali”, ”Jel još zvone naša zvona”...); Primorje i Liburnija (”Volosko grade moj”, ”Impresije iz Voloskog”, ”Moja zemlja”, ”Vinodolu”, ”Val”, ”Pišćanci”...); Pjesme iz zbirke Dragi kaj (”Međimurje”, ”Dišeća fijolica”, ”Najrajši”, ”Tebe srce išće”, ”Pismo sinu”, ”Japina zdravica”, ”Varaždinska zima”, ”Zipka lepe naše”...)
Komorne skladbe – ”Melodija i ples”, ”Concertino za gudački instrument”, ”Božićni ugođaji”, ”Na obalama Bosne”, ”Tragovima velegrada”...
Klapske skladbe – ”Zmajevka”, ”Njivice moje”, ”Šjora Dome”, ”Volosko”, ”Partil sam”, ”Spomenici tvome nikome ne lažu”...
Zborske skladbe – ”Bašćanska ploča”, ”Pepetovka barka mala”, ”Pjesme Voloskom”, ”Moje primorje”, ”Putujući Slavonijom”, ”Čavjanska himna”...
Skladbe za djecu – ”Pustite leptire”, ”Moja pjesmica”, ”Kolo”, ”Proljeće”, ”Snjegović”, ”Uspavanska lutkici”, ”Grobnišćino lipi moj kraju”, ”Val i pišćaci”, ”Moja pjesmica”...
Koncertne pjesme – Domoljubne (”Hrvatskoj majci”, ”Moj prijatelj mali”, ”Jel još zvone naša zvona”...); Primorje i Liburnija (”Volosko grade moj”, ”Impresije iz Voloskog”, ”Moja zemlja”, ”Vinodolu”, ”Val”, ”Pišćanci”...); Pjesme iz zbirke Dragi kaj (”Međimurje”, ”Dišeća fijolica”, ”Najrajši”, ”Tebe srce išće”, ”Pismo sinu”, ”Japina zdravica”, ”Varaždinska zima”, ”Zipka lepe naše”...)
SAKRALNI OPUS LJUBE KUNTARIĆA (1984. – 2016.)
Melodije nastale od osamdesetih godina 20. stoljeća do 2016. godine sakralne tematike. Munska maša – misa napisana uz pratnju orgulja – ”Gospodin smiluj se”, ”Slava”, ”Aleluja”, ”O Jaganjče Božji”
Staroslavenska istarska misa – ”Gospodi”, ”Slava”, ”Blagoslovljen”, ”Jaganjče Božji”
Komorna glazba – ”Božićni ugođaji”, ”Pjesme molitve i tuge”...
Koncertne pjesme – ”O daj mi snage Bože moj”, ”Blago onima”, ”Molitva za Hrvatsku”, ”Hvala ti Bože, ”Uspavanka malom Isusu”, ”Otče naš”, ”Gospi od Trsata”, ”Zdravo Marija”, ”Pred križem”...
Pjesme u izvedi klapa – ”Marijo majka našega Trsata”, ”Kada čuješ sveta Međugorja zvona”...
Pjesme u izvedbi dječjih zborova – Ave Maria”, Ti nisi tek”, Božićni himan”...
Melodije nastale od osamdesetih godina 20. stoljeća do 2016. godine sakralne tematike. Munska maša – misa napisana uz pratnju orgulja – ”Gospodin smiluj se”, ”Slava”, ”Aleluja”, ”O Jaganjče Božji”
Staroslavenska istarska misa – ”Gospodi”, ”Slava”, ”Blagoslovljen”, ”Jaganjče Božji”
Komorna glazba – ”Božićni ugođaji”, ”Pjesme molitve i tuge”...
Koncertne pjesme – ”O daj mi snage Bože moj”, ”Blago onima”, ”Molitva za Hrvatsku”, ”Hvala ti Bože, ”Uspavanka malom Isusu”, ”Otče naš”, ”Gospi od Trsata”, ”Zdravo Marija”, ”Pred križem”...
Pjesme u izvedi klapa – ”Marijo majka našega Trsata”, ”Kada čuješ sveta Međugorja zvona”...
Pjesme u izvedbi dječjih zborova – Ave Maria”, Ti nisi tek”, Božićni himan”...
Mnoga djela Ljube Kuntarića nadahnuta su narodnim glazbenim govorom pojedinih regija, slavonskim folklorom, dalmatinskom klapskom pjesmom, osebujnom istarskom glazbenom baštinom te međimurskom narodnom pjesmom.
Ljubo Kuntarić (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...jugoslavenski šlager i popularizacija festivala
Istaknuti žanr u popularnoj jugoslavenskoj glazbi od pedesetih godina bio je šlager – forma koja svojom melodijom ili tekstom pridonosi trenutnom ljudskom stanju te stvara određeni ugođaj. To potvrđuju i naslovi Kuntarićevih glazbenih ostvarenja tog perioda koji pripadaju njegovom prvom stvaralačkom periodu.
Uvrštene su u repertoar zagrebačkog, opatijskog, slavonskog, krapinskog i splitskog festivala, uz nezaobilazni festival Istre i Kvarnera kojem je skladatelj bio i suosnivač. Pjevane melodije morale su biti jednostavne i uhu primamljive, a melodiozne tematike potrošačke.
Prvi jugoslavenski festival zabavne glazbe organiziralo je Hrvatsko društvo skladatelja u Zagrebu 1953. godine pod geslom ''Izaberite najbolje plesne melodije 1953.''. Raspisan je u namjeri da što više popularizira plesne melodije domaćih kompozitora. Sve skladbe bile su izvedene pod šifrom, a imena autora objavljena su kasnije. Pobjedničku pjesmu prvog festivala Ljubo Kuntarić prijavio je pod imenom svoje supruge - Ljerka.
Prvi jugoslavenski festival zabavne glazbe organiziralo je Hrvatsko društvo skladatelja u Zagrebu 1953. godine pod geslom ''Izaberite najbolje plesne melodije 1953.''. Raspisan je u namjeri da što više popularizira plesne melodije domaćih kompozitora. Sve skladbe bile su izvedene pod šifrom, a imena autora objavljena su kasnije. Pobjedničku pjesmu prvog festivala Ljubo Kuntarić prijavio je pod imenom svoje supruge - Ljerka.
Zlatno doba domaćih festivala obilježio je i profit diskografske industrije, kao još jedan adut u utjecaju na masu društva i nametanju glazbenih melodija.
♪♫♪ ...ta tvoja ruka mala
Prvu nagradu publike i stručnog žirija dobio je Ljubo Kuntarić za plesnu i zabavnu melodiju Ta tvoja ruka mala u interpretaciji Ive Robića. Skladatelj je za nagradu saznao tek mjesec dana kasnije kada se vratio iz vojne službe na talijansko-jugoslavenskoj granici. Pjesma je odmah bila dobro prihvaćena kod šireg slušateljstva i postala je hit koji do danas nije izgubio na aktualnosti i svježini. Dio je opere Hotel Maestal, za koju je skladatelj napisao muziku.
Upravo je tom antologijskom pjesmom započela Kuntarićeva duga i plodna karijera kao skladatelja popularne glazbe. Primjenom novih ritmova te modernističke harmonije dobila je na svježini i dinamici potaknuvši slušatelje da prihvate nove plesne ritmove.
Notni zapis Ta tvoja rukama mala. Na prvom zagrebačkom festivalu zabavnih melodija 1953. godine osvojila je prvu nagradu publike i stručnog žirija. (izvor: fundus MMČ)
Za 10. jubilarni festival Zagreba 1964. godine Ljubo Kuntarić dobiva nagradu talijanske muzičke naklade FARIL iz Bolognje za sve dotadašnje nagrade. (izvor: fundus MMČ)
Rukom pisani notni zapis Ko biseri sjajni. Pjesma šlagerske forme izvedena je na prvom Opatijskom festivalu 1958. godine. (izvor: fundus MMČ)
Na prvom Opatijskom festivalu izvedena je pjesma kvarnerskog tandema Kuntarić – Chudoba Ko biseri sjajni u izvedbi Duo s kvarnera.
Shodno popularnoj, potrošačkoj kulturi, društvenoj standardizaciji, razvoju diskografskih kuća, popularizaciji glazbenika i sve većoj medijskoj prisutnosti, pjesme su bile u usponu te su izražavale novu dinamiku jugoslavenskog društva. Šezdesetih godina taj duh osjetio se i u pjesmama U nedilju Ane i Autobus Calypso koje su rezultat uspješnog tandema Ljube Kuntarića i Blanke Chudobe.
Notni zapis Autobus Calypso čija je melodija izvedena u mjuziklu Blago s plavog Jadrana. Na Opatijskom festivalu 1959. godine osvojila je II. nagradu publike i III. nagradu stručnog žirija. (izvor: fundus MMČ)
Naziv skladbe u originalu je U nedilju, Ane, ali ju je potrošačko društvo kasnije nazivalo još i Kad si kupin mali motorin. Na Opatijskom festivalu 1960. godine dobila je III. nagradu publike. (izvor: fundus MMČ)
Na glazbenom događaju pod nazivom Melodije Kvarnera '64 glasovanjem publike Ljubo Kuntarić dobio je II. nagradu za skladbu Plavi twist, a nagradu stručnog ocjenjivačkog suda dobio je za skladbu Bez jedra i vjetra. Posebnom nagradom revije za jazz i zabavnu muziku "Ritam" nagrađena mu je skladba Sreća je tu. Zanimljivo je da su te godine i tekstopisci dobili nagrade među kojima je bila i supruga Ljube Kuntarića, Ljerka, koja je napisala tekst za skladbu Plavi twist.
Uručenje nagrade ''Arena'' na festivalu Melodije Kvarnera '67 za najvedriju melodiju Otišal je opet brodit (izvor: fundus MMČ)
Na festivalu Melodije Kvarnera '66. nagradu za najvedriju melodiju dobila je Kuntarićeva skladba Barba Frane u izvedbi Duo Kvarner. Prva nagrada publike dodijeljena je skladbi Otišal je opet brodit kompozitora Mate Mandraća i autorice teksta Blanke Chudobe. Ime kompozitora za tu skladbu bio je zapravo pseudonim Ljube Kuntarića. Ista skladba dobila je nagradu za najbolju upotrebu istarskog melosa, nagrada Istarske Roženice.
Ne želeći ostati dijelom estradne rutine, Kuntarić je potkraj sedamdesetih godina prekinuo suradnju s kvarnerskim festivalom. Stvaralačku energiju usmjerio prema složenijim skladateljskim rješenjima u svome zrelom stvaralačkom razdoblju.
Ne želeći ostati dijelom estradne rutine, Kuntarić je potkraj sedamdesetih godina prekinuo suradnju s kvarnerskim festivalom. Stvaralačku energiju usmjerio prema složenijim skladateljskim rješenjima u svome zrelom stvaralačkom razdoblju.
♪♫♪... eksperimentiranje sa zvukovima rocka
Od šezdesetih godina prošlog stoljeća ime Ljubo Kuntarić vezalo se uz doprinose razvoju riječkoga rocka. Vođen novim zvucima u glazbenoj baštini, Kuntarić se okrenuo prema novijem modernijem ritmu i oštijem zvuku za tadašnje pojmove. Tu se svrstavaju melodije Plavi Twist iz 1964. i Fešta na palubi iz 1965. obje izvedene na kvarnerskim festivalima. Daljnji razvoj rezultirao je kompleksnim glazbeno-scenskim djelom koji je u potpunosti bio u maniri zvukova rocka: rock-opera Karolina Riječka čija je praizvedba bila 1981. godine.
Notni zapis rockerske melodije Fešta na palubi koja je izvedena na festivalu Melodije Kvarnera '65 (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...glazbeno-scensko stvaralaštvo Ljube Kuntarića
Usporedno s festivalskim notama, Kuntarić je u razdoblju od kraja pedesetih do sredine osamdesetih godina pisao muziku za glazbeno-scenska djela zabavnog karaktera – mjuzikle, opere, operete, lutkarske igrokaze te filmsku glazbu. Riječ je o kazališnim formama u kojima se podjednaka važnost pridaje glazbi, pokretu i riječima. U njima je Kuntarić pokazao darovitost, ukus, estetiku i modernost korištenja modernih zvuka za kazalište.
Usporedno s festivalskim notama, Kuntarić je u razdoblju od kraja pedesetih do sredine osamdesetih godina pisao muziku za glazbeno-scenska djela zabavnog karaktera – mjuzikle, opere, operete, lutkarske igrokaze te filmsku glazbu. Riječ je o kazališnim formama u kojima se podjednaka važnost pridaje glazbi, pokretu i riječima. U njima je Kuntarić pokazao darovitost, ukus, estetiku i modernost korištenja modernih zvuka za kazalište.
Melodije Ljube Kuntarića glazbeno – scenskog stvaralaštva (izvor: fundus MMČ)
Melodije Ljube Kuntarića glazbeno – scenskog stvaralaštva (izvor: fundus MMČ)
Melodije Ljube Kuntarića glazbeno – scenskog stvaralaštva (izvor: fundus MMČ)
Melodije Ljube Kuntarića glazbeno – scenskog stvaralaštva (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...Karolina riječka
Nedvojbeno, najznačajnije i najizvođenije Kuntarićevo glazbeno-scensko djelo je rock – opera comica Karolina Riječka. Napisana je u duhu istarsko-primorskog melosa i otpjevana mediteranskom melodikom. U instrumentaciji, kazališnom orkestru dodani su beat gitare, bas gitare, sintisajzer i bubnjevi.
Praizvedba Karoline Riječke bila je 7. veljače 1981. godine u dvorani Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku jer se matična riječkog zgrada Kazališta u to vrijeme obnavljala. 1981. godine bila je izvedena u pulskoj Areni, a preko četrdesetak predstava imala je u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci. Zahvaljujući inicijativi samog autora Ljube Kuntarića RTV Zagreb snimila je kompletnu operu izvedenu u riječkom kazalištu.
Praizvedba Karoline Riječke bila je 7. veljače 1981. godine u dvorani Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku jer se matična riječkog zgrada Kazališta u to vrijeme obnavljala. 1981. godine bila je izvedena u pulskoj Areni, a preko četrdesetak predstava imala je u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci. Zahvaljujući inicijativi samog autora Ljube Kuntarića RTV Zagreb snimila je kompletnu operu izvedenu u riječkom kazalištu.
Plakat rock opere Karolina Riječka čiju je glavnu ulogu utjelovila Radojka Šverko (izvor: fundus MMČ)
Fotografije s rock – opere comice Karolina Riječka izvedena u riječkom HNK (izvor: HNK Ivan pl. Zajc Rijeka)
Fotografije s rock – opere comice Karolina Riječka izvedena u riječkom HNK (izvor: HNK Ivan pl. Zajc Rijeka)
♪♫♪...Do viđenja Lelijo
Modernost u pristupu skladanja glazbeno-scenskih djela za kazalište osjetila se i u opereti Do viđenja, Lelijo izvedenoj 1956. godine u Narodnom kazalištu Ivan Zajc. Zvuk orkestra upotpunjen je s dodatnim saksofonima uz nove plesne ritmove zvukova sambe, mamba, beguina i rumbe. Kako piše u njegovim memoarima, upravo je na otoku Cresu, u barakama iznad Vranskog jezera skladao cijelu operetu.
Plakat operete Do viđenja, Lelijo koja je bila izvedena u riječkom HNK u sezoni 1956./1957. godine. Iz spomenute operete potječe i evergreen Ta tvoja ruka mala. (izvor: fundus HNK Ivan Zajc Rijeka).
♪♫♪...Tata, udajem se za crnca
Tata, udajem se za crnca posebno je važno djelo za hrvatsku glazbenu scenu, često nazivana opera purgerijana naiva, kajkavskog narječja Međimurja i Zagorja. Premijera je bila u zagrebačkom kazalištu Komedija 01. prosinca 1978. godine. Izvedena je više od 100 puta u razdoblju od 1978. do 1982. godine u spomenutom zagrebačkom kazalištu.
Tata, udajem se za crnca posebno je važno djelo za hrvatsku glazbenu scenu, često nazivana opera purgerijana naiva, kajkavskog narječja Međimurja i Zagorja. Premijera je bila u zagrebačkom kazalištu Komedija 01. prosinca 1978. godine. Izvedena je više od 100 puta u razdoblju od 1978. do 1982. godine u spomenutom zagrebačkom kazalištu.
Plakat opere purgerijane naive Tata, udajem se za crnca (izvor: fundus MMČ)
Programska knjižica opere purgerijane naive Tata, udajem se za crnca (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...melodije iz filmova
Ljubo Kuntarić sudjelovao je na mnogim natječajima za glavne melodije i zabavne djelove u filmovima. Prvu nagradu za filmsku glazbu dobio je u filmovu H – 8 Sretan put u izvedbi glazbene dive Gabi Novak, u filmu Pukotine raja za melodiju Zamagljen prozor te u filmu Milioni na otoku za melodiju Ti si priča srca moga. Za film Mala Jule snimljene su tri Kuntarićeve skladbe Pjesme broda moga, Mornaska pjesma i Šjora Dome.
Ljubo Kuntarić sudjelovao je na mnogim natječajima za glavne melodije i zabavne djelove u filmovima. Prvu nagradu za filmsku glazbu dobio je u filmovu H – 8 Sretan put u izvedbi glazbene dive Gabi Novak, u filmu Pukotine raja za melodiju Zamagljen prozor te u filmu Milioni na otoku za melodiju Ti si priča srca moga. Za film Mala Jule snimljene su tri Kuntarićeve skladbe Pjesme broda moga, Mornaska pjesma i Šjora Dome.
Naslovnice melodija Ljube Kuntarića iz filmova (izvor: fundus MMČ)
Naslovnice melodija Ljube Kuntarića iz filmova (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...dječje manire u glazbi Ljube Kuntarića
Mnoge je skladbe, glazbeno-scenska djela i nekoliko zasebnih ciklusa pjesama Kuntarić posvetio dječjem uzrastu s tematikom koje zaokuplja dječje interese kroz odrastanje. Možda najveća vrijednost Kuntarićeva stvaralaštva za spomenute dobi je doza primjerenosti i manira za dječju glazbenu estetiku. Melodije su ritmički jednostavne i lakopamtljive, veselog i živog tempa, napisane za klavirsku pratnju ili a capella.
Mnoge je skladbe, glazbeno-scenska djela i nekoliko zasebnih ciklusa pjesama Kuntarić posvetio dječjem uzrastu s tematikom koje zaokuplja dječje interese kroz odrastanje. Možda najveća vrijednost Kuntarićeva stvaralaštva za spomenute dobi je doza primjerenosti i manira za dječju glazbenu estetiku. Melodije su ritmički jednostavne i lakopamtljive, veselog i živog tempa, napisane za klavirsku pratnju ili a capella.
Plakat dječje opere Brod and kojim nisu letjeli labudovi izvođene u Kazalištu lutaka u 1975. godine, (izvor: fundus MMČ)
Moja pjesmarica – slikovnica s pjesmama za malu djecu (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...svjetovne melodije Ljube Kuntarića
Kuntarićev treći opus posvećen je glazbi svjetovne tematike. Riječ je o skladbama pisanim za veliki simfonijski orkestar, gudački orkestar, puhački kvintet te tamburaške orkestre. Orkestralna djela pisao je još tijekom studija u Zagrebu, ali se sredinom devedesetih godina ponovo vratio pisanju tog tipa glazbe. Također je komponirao skladbe za mješoviti zbor i koncertne pjesme za soliste uz pratnju klavira ili orgulja. Tematike se vežu uz gotovo sve krajeve Lijepe naše što se vidi iz naslova pjesama.
Kuntarićev treći opus posvećen je glazbi svjetovne tematike. Riječ je o skladbama pisanim za veliki simfonijski orkestar, gudački orkestar, puhački kvintet te tamburaške orkestre. Orkestralna djela pisao je još tijekom studija u Zagrebu, ali se sredinom devedesetih godina ponovo vratio pisanju tog tipa glazbe. Također je komponirao skladbe za mješoviti zbor i koncertne pjesme za soliste uz pratnju klavira ili orgulja. Tematike se vežu uz gotovo sve krajeve Lijepe naše što se vidi iz naslova pjesama.
Rukom pisani notni zapis Impresije iz Voloskog (izvor: fundus MMČ)
Rukom pisani notni zapis Putujući Slavonijom (izvor: fundus MMČ)
Tiskani notni zapis Baščanska ploča (izvor: fundus MMČ)
Rukom pisani notni zapis Dar proljeća (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...Povezanost Ljube Kuntarića s Međimurjem
Kroz stvaralaštvo Ljubo Kuntarić svakom je prigodom isticao svoje porijeklo, rodni grad Čakovec i Međimurje. Najveća zahvalnost i ponos te promicanje međimurske kulture odrazilo se u njegovim melodijama koje i danas žive. Napisao je više od dvadesetak pjesama kajkavskog narječja kojima je odao počast međimurskoj kulturnoj baštini. Manji segmenat notnih zapisa tiskan je u zasebnoj knjizi koju je izdalo Zavičajno društvo Međimurje u Zagrebu s predsjednikom dr. Danijelom Režekom. Ciklus pjesama objedinjen je pod naslovom Dragi kaj, a sadrži tri tematske cjeline – Kraj Mure, Kraj Drave i Zagorski bregi. Zbirka je posvećena dr. Juri Kolariću u znak zahvalnosti za prikazivanje ljepota Međimurja i ponovnoga buđenja autorove ljubavi prema rodnom kraju. Naslovi pjesama vezani su uz majčinstvo, kršćanske blagdane, međimurske prirodne ljepote te svakodnevne ljubavne tematike: Najrajši; Bum došel; Tebe srce išće; Molitva na Vuzem; Mamimo pismo; Mojoj mami; Obloček; Kuruze spiju; Prilog; Dišeča fijolica i dr. pjesme napisane na tekst Ive Sokača.
Kuntarić je uglazbio pjesmu na kajkavskom narječju Zdravica Zrinskoj gardi izvedenu na inauguraciji povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec u Savez postrojbi hrvatske vojske. Melodija prenosi težnju i cilj povijesne postrojbe da budući naraštaji u svojoj domovini i izvan nje časte njihova djela i uče kako se njeguje čovjekoljublje, poštuje obitelj i brani dom te čuva domoljublje i Bogoljublje.
Međimurska tradicija ostavila je trajni trag u njegovom stvaralaštvu. Obradio je i harmonizirao mnoge međimurske pjesme Vinka Žganca i Florijana Andrašeca te pjesme koje mu je pjevao kantor crkve sv. Jurja na Bregu, Valent Horvat.
Također, harmonizirao je pjesmu Moje drago serce na tekst Enesa Kiševića. Napisana je u spomen oproštajnom pismu Petra Zrinskoga voljenoj Ani Katarini Frankopan. Melodija i tekst oslikavaju vrijednosti koje povezuju čovjekov život – obitelj, dom, domovinu i vjeru.
Također, harmonizirao je pjesmu Moje drago serce na tekst Enesa Kiševića. Napisana je u spomen oproštajnom pismu Petra Zrinskoga voljenoj Ani Katarini Frankopan. Melodija i tekst oslikavaju vrijednosti koje povezuju čovjekov život – obitelj, dom, domovinu i vjeru.
Notni zapis Tak si lepo Međimurje (izvor: fundus MMČ)
Ljubo Kuntarić sa povijesnom postrojbom Zrinska garda u Čakovcu (izvor: fundus MMČ)
Ljubo Kuntarić uglazbio je pjesmu Moje drago serce na tekst Enesa Kiševića (izvor: fundus MMČ)
Tiskani notni zapis Mojoj mami iz zbirke pjesama Dragi Kaj (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...zaokret u stvaralaštvu
U poznim godinama svog života, Kuntarić napušta modernu harmoniju koju je godinama usvajao i koristio u festivalskim te glazbeno-scenskim ostvarenjima.
Vraća se strogoj i klasičnoj harmonizaciji pišući sakralne melodije koje počinje sve intenzivnije proučavati. Riječ je o vrsti harmonije s kojom se još na početku svog stvaralaštva želio probiti na glazbenu scenu.
Plemenita Kuntarićeva glazba sadrži mnoge odlike duhovnosti, smirenosti, pobožnosti te stvara posebnu atmosferu kod slavlja katoličke vjere. Time je pridonio porastu duhovne, crkvene i liturgijske glazbe na ovim našim prostorima te potvrdio da pripada plejadi vrhunskih hrvatskih glazbenika tadašnjeg vremena.
Rukom pisani notni zapis Concertino - Staroslavenska istarska misa za mješoviti zbor, orgulje i puhački sekstet. Izvedena je 1990. godine u Voloskom povodom 25. obljetnice misništva vlč. Josipa Šimca.(izvor: fundus MMČ)
Među najizvođenijim duhovnim djelima Ljube Kuntarića ističe se Munska maša iz 1996. godine istarskog glazbenog melosa za zborsko pjevanje uz pratnju orgulja. Napisana je u spomen pokojnom profesoru Vladimiru Fejdetiću, muzikologu koji je originalno transkribirao misu iz Muna.
Knjižica CD-a zborske i sakralne skladbe Ljube Kuntarića (izvor: fundus MMČ)
Posebno upečatljiva pjesma u sakranim djelima je O daj mi snage, Bože moj gdje je Kuntarić je autor teksta i glazbe. U svojoj dugogodišnjoj karijeri za svoje skladbe nije pisao tekstove, ali je učinio to na svoj prvom šlageru Ti ni ne slutiš te spomenutoj crkvenoj skladbi.
U Čakovcu je dugi niz godina održavao vezu sa Franjevačkim samostanom i crkvenim zborom Makovci. Suradnja je rezultirala mnogim melodijama napisane za dječji uzrast te liturgijske melodije koje su također dio njegove ostavštine.
♪♫♪...falat zemlje štera ima dušu
Iza Ljube Kuntarića je više od pola stoljeća umjetničkog rada. Golema marljivost te predanost u projektiranju i skladanju najveća su vrijednost i temelj njegove uspješnosti. Skladateljskom svestranošću, intuicijom, umjetničkom znatiželjom i talentom te intenzivnim radom, u muzičkom pogledu povezao je mnoge krajeve naše zemlje. Kuntarićevom glazbom opjevana je gotovo cjelokupna Hrvatska duhovna i svjetovna glazbena baština.
Za svoje uspješno i razgranato glazbeno stvaralaštvo dobio je sedamdesetak značajnih nagrada i priznanja koja su materijalni dokaz i zahvala za doprinos glazbenoj baštini.
Iz svojih vjerskih i nacionalnih korijena crpio je nadahnuće za svoja glazbena djela i tako preko filmskog, opernog, komornog, simfonijskog, zabavnog, tamburaškog, mandolinskog, zborskog, dječjeg i sakralnog glazbenog stvaralaštva ušao u povijest i legendu glazbene umjetnosti.
Iz svojih vjerskih i nacionalnih korijena crpio je nadahnuće za svoja glazbena djela i tako preko filmskog, opernog, komornog, simfonijskog, zabavnog, tamburaškog, mandolinskog, zborskog, dječjeg i sakralnog glazbenog stvaralaštva ušao u povijest i legendu glazbene umjetnosti.
Mnogo vremena posvetio je sakupljanju dokumentacije o sebi i pisanju memoara s vjerom da će ono ostati sadašnjim i budućim naraštajima kao svjedočanstvo vlastitog umjetničkog rada. Isti se refundira u vidu materijalne ostavštine koju Muzej Međimurja Čakovec čuva u svom fundusu. Autorova glazbena ostavština dokaz je da umjetničko djelo ima potencijal nositelja kulture te važnu ulogu u procesu stvaranja društvenoga sjećanja. Svaki umjetnik živi u vlastitoj sjeni – sjeni svojih djela koja govore umjesto njega.
Njegova radna soba u Voloskom, u kojoj su nastali i mnogi evergreeni, jedna je glazbena riznica, hram uspomena koja ostaje kao vječna memorija na život i rad rođenog Čakovčanina.
Njegova radna soba u Voloskom, u kojoj su nastali i mnogi evergreeni, jedna je glazbena riznica, hram uspomena koja ostaje kao vječna memorija na život i rad rođenog Čakovčanina.
Svaka je nagrada materijalno priznanje za rad i trud, međutim za nekog tko stvara cijeli život slušanje njihove glazbe te prenošenje na buduće generacije zasigurno je najveća životna i umjetnička vrijednost.
Enormna ostavština čakovečkog skladatelja, u prenesenom značenju nazvana falat zemlje štera ima dušu, vrijedna je kulturna baština dvadesetog stoljeća, a na nama je da je živimo, koristimo i prenosimo dalje. Skladateljsko djelo Ljube Kuntarića traje i ono će biti prisutno u baštini onoliko koliko i na koji način joj to dopustimo.
Specijalna nagrada glazbene edicije FARIL Bologna, skladatelju najviših nagrada za deset godina ''Festivala Zagreb'' 1954. – 1964. (izvor: fundus MMČ)
Pianino Ljube Kuntarića i diskografska nagrada Porin 2009' za životno djelo 2009. godine u skladateljevoj radnoj sobi u Voloskom (izvor: privatno vlasništvo obitelji Kuntarić)
Nagrada Zrinski Međimurske županije za promicanje glazbene kulture; 2003. godine (izvor: fundus MMČ)
Počasni član družbe Braća Hrvatskoga zmaja (izvor: fundus MMČ)
Spomen plaketa Hrvatske glazbene unije povodom 60. obljetnice umjetničkoga rada 2007. godine (izvor: fundus MMČ)
Diploma Počasnog građanina grada Čakovca 2015. godine (izvor: fundus MMČ)
Nagrada Primorsko goranske županije za životno djelo posthumno 2017. godine (izvor: fundus MMČ)
♪♫♪...ime Ljubo Kuntarić danas
U srpnju 2019. godine u Voloskom, njemu u spomen ,otvoreno je stubište koje nosi naziv Stubište Ljube Kuntarića. Njegov Čakovec u glazbeno-festivalskom pogledu aktivno održava Međimurski festival Ljubo Kuntarić, festival domaće produkcije zabavnog karaktera, preimenovani je nakon smrti skladatelja 2016. godine. Kao kulturna institucija Muzej Međimurja Memorijalnom zbirkom čuva i njeguje ime i ostavštinu skladatelja koju konstantno nadopunjuje moderniziranijem pristupu predstavljanja baštine. Osim Muzeja, u očuvanje sjećanja na lik i djelo Kuntarića aktivno je uključena cijela zajednica. Promoviranje i upoznavanje šire javnosti s međimurskom ličnosti svakako će se nastaviti i dalje kroz razne kulturne manifestacije.
Fotografija obitelji ispred novog stubišta Ljube Kuntarića otvorenog 2019. u Voloskom. Kćer Đurđica zajedno sa sinom Ivorom i njegovom obitelji te nećacima Hrvojem i Nikolinom s obitelji. (izvor: fundus MMČ)
IMPRESSUM
Virtualna izložba nastala je povodom 95. godišnjice rođenja čakovečkog skladatelja i građevinskog inženjera Ljuboslava Ljube Kuntarića (1925. – 2016.)
Izradi virtualnog sadržaja prethodila je digitalizacija građe koja se svrstava u programe sustavne zaštite, očuvanja te unapređivanja kulturne baštine Republike Hrvatske.
Dio je projekta Digitalizacija i prezentacija Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić financiranog od strane
Ministarstva kulture RH i
Grada Čakovca.
Autorica projekta: Tajana Vidović, kustosica
Dizajn i izrada: ArhivPRO d.o.o.
2019.
Virtualna izložba nastala je povodom 95. godišnjice rođenja čakovečkog skladatelja i građevinskog inženjera Ljuboslava Ljube Kuntarića (1925. – 2016.)
Izradi virtualnog sadržaja prethodila je digitalizacija građe koja se svrstava u programe sustavne zaštite, očuvanja te unapređivanja kulturne baštine Republike Hrvatske.
Dio je projekta Digitalizacija i prezentacija Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić financiranog od strane
Ministarstva kulture RH i
Grada Čakovca.
Autorica projekta: Tajana Vidović, kustosica
Dizajn i izrada: ArhivPRO d.o.o.
2019.
